Гимназија „Светозар Марковић“ је 9. марта 2009. године поводом 55 година постојања организовала Фестивал „Наук није баук“ на коме је било представљено 20 различитих тема и на коме су учествовали ученици и професори наше Гимназије. Фестивал је током једног дана посетило преко 3000 људи из целе Србије. Показало се да је фестивал имао пуно позитивног утицаја на повећање заинтересованости младих на југу Србије за науку и научна истраживања. Сматрамо да је у Нишу потребно сваке године правити овакву манифестацију која би популарисала науку. У то име одлучили смо да поново организујемо Фестивал „Наук није баук 2“ 5. и 6. марта у Дому војске у Нишу.
На овој манифестацији посетиоци ће моћи да виде експерименте и научна достигнућа у физици, хемији, биологији, математици, физичкој хемији, екологији, здравој исхрани. Поред тога биће одржана предавања из астрономије, психологије, математике, физике, информатике, биологије, културологије, историје и лингвистике. Специјални гост Фестивала је предавачица из Америке, која ће нам представити тему Инклузија деце са посебним потребама школе, што је једна од најбитнијих тема у школству у Србији тренутно. На манифестацији ће поред ученика из Гимназије „Светозар Марковић“ учествовати студенти, асистенти и професори Универзитета у Нишу и Београду и предавачи са Универзитета и Института у Србији, као и гости из Америке, Канаде, Македоније и Бугарске који ће нам представити популарне научне теме. Ове године очекујемо још већи број посетилаца, а имамо и најаву за госте из Бугарске и Македоније.
| Организатори:
Марија Станојевић |
Директор Гимназије „Светозар Марковић“, Ниш Олга Драгојловић |
Погледајте програм предавања и списак поставки.
]]>Predavač će biti član Astronomskog društva Marija Stanojević.
Predavanje će biti održano u Amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta, u bivšoj zgradi MIN-ovog instituta, kod stare ciglane. Pristup zainteresovanih je slobodan.
Jupiter je jedna od najinteresantnijih planeta Sunčevog sistema. Zbog svoje veličine, on se kao izuzetno sjajno telo na nebu vidi bez teleskopa, tako da je bio poznat i drevnim narodima, koji su ga nazivali imenima svojih vodećih božanstava. Pre četristo godina, Galileo Galilej je svojim teleskopom u blizini ove planete otkrio četiri satelita, koji se u njegovu čast često nazivaju Galilejevim satelitima. U predavanju će biti reči i o protekloj godini, koja je obeležena u svetu kao godina astronomije, povodom 400 godina od značajnih Galilejevih otkrića. Od tada su otkrivena čak 63 satelita ove kraljevske planete, kao i njegovi prstenovi, a znanje koje danas imamo o ovoj planeti je impresivno. Međutim, još uvek nisu rešene sve misterije o Jupiterovom sistemu, tako da je prošle godine doneta odluka da nova misija koju NASA priprema za 2020. godinu bude poslata na ovu plantu. Istraživanja o Jupiteru, nesuđenom Suncu, nastaviće se međutim mnogo ranije letelicom JUNO, koja će biti lansirana sledeće godine.
Na predavanju će se govoriti o svemu što se danas zna o Jupiteru, kao i o budućim misijama i istraživanjima. Posetioci će moći da otkriju šta naučnici misle o postojanju života u Jupiterovom sistemu i da li je ovo možda budući dom Zemljana.
]]>U organizaciji Gradske opštine Pantelej u Nišu je u petak, 9. oktobra u 13 časova otvorena je izložba radova učenika osnovnih škola. Tema izložbe je svemir viđen očima dece. Izložba je otvorena u Domu za decu i omladinu “Duško Radović”, Niš.
Idejni tvorac izložbe je Aleksandar Stojanović – Aca Mlazni, jedan od pionira raketnog modelarstva u Srbiji. Na izložbi je izloženo oko 70 najboljih radova, sa različitom temom i slikani različitim tehnikama. Zajedničko za sve radove bio je svemir, aeronautika i astronomija.
Pogledajte neke od fotografija sa otvaranja ove izložbe:
Izložba će biti otvorena tokom naredne nedelje.
]]>
Danas je 19. septembar – dan slobodnog softvera. Ovaj dan se obeležava od 2004. godine, a od 2006. godine dogovoreno je da Dan slobodnog softvera bude svaka treća subota u septembru. U prošlogodišnjoj akciji učestvovalo je više od 500 timova iz 90 različitih zemalja. Interaktivnu mapu ovogdišnjih učesnika možete da pogledate na zvaničnom sajtu.
Dan slobodnog softvera bio je i povod za predavanje koje je organizovalo astronomsko društvo Alfa, iz Niša. Tema predavanja bio je značaj slobodnog softvera i primena u astronomiji. Predavanje je održano u velikoj sali Prirodno-matematičkog fakulteta a prisustvovalo je tridesetak ljudi. Na broj prisutnih verovatno je uticala jaka konkurencija na TV programu tog dana – dve utakmice, reprezentacija u košarci i Partizan u fudbalu. Ipak, “konkurencija” nije mnogo smetala.
Tema prvog dela predavanja bila je suština slobodnog softvera, kao i njegove mogućnosti, prednosti i značaj. Drugi deo predavanja bio je tematski vezan za rad AD Alfa. Slušaoci su imali prilike da čuju priču o nekim najznačajnim slobodnim programima (KStars, Stellarium, Celestia) iz astronomije i u demonstraciji vide kako oni rade. Na kraju predavanja podeljeno je desetak originalnih Ubuntu CD-a, koji su stigli u poklon paketu od centralnog organizatora ovog događaja.
Održano predavanje i Dan slobodnog softvera bilo je i povod za današnje gostovanje u emisiji Dobro jutro, na TV Zona. Emisija je prilika da se i na ovaj način da mali doprinos u popularizaciji slobodnog softvera i astronomije.
Ako ste propustili predavanje, a želite da detaljnije vidite o čemu se pričalo pogledajte prezentaciju.
Povodom 19. septembra, svetskog dana slobode softvera, Astronomsko društvo Alfa i Odsek za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta organizuju predavanje:
Predavač će biti Milan Milošević. Predavanje će biti održano u četvrtak, 17. septembra, u amfitetatru Prirodno-matematičkog fakulteta, Višegradska 33 sa početkom u 20h. Ulaz je slobodan (i besplatan).
Međunarodni dan slobodnog softvera obeležava se svake godine sa ciljem promocije i popularizacije slobodnog softvera i sloboda koje taj softver sa sobom donosi. Suština slobodnog softvera nalazi se u četiri osnovne slobode: korišćenja, uvida u način funkcionisanja, distribucije i unapređenja. Većina ljudi nije svesna koliko je slobodan softver značajan i prisutan u našim životima. Slobodan softver često koristimo da toga nismo ni svesni. Gotovo je nemoguće zamisliti današnji Internet bez prisustva slobodnog softvera.
Kad se pomene slobodan softver većina ljudi pomisli na Linux, ali Linux je samo jedan slobodni operativni sistem, a slobodni softver je mnogo više od toga. Na predavanju će biti reči o tome šta je slobodan softver, razlici između slobodnog, besplatnog i vlasničkog softvera i o prednostima “free” programa u odnosu na vlasničke. Takođe, biće reči o značaju slobodnog softvera za korisnika, pojedinca i društvo. Posetioci predavanja biće upoznati sa osnovama Linuxa, ali i sa slobodnim programima koje mogu koristiti i na Windowsu ili nekom drugom komercijalnom operativom sistemimu. Poslednji deo predavanja odnosiće se na slobodu znanja, Wikipediju i slične sajtove, tj. na slobodne licence (npr. Creative Commons) koje omogućavaju lako i pristupačno prenošenje i korišćenje znanja, ali istovremeno omogućavaju i zaštitu prava autora i pisaca.
Nakon predavanja biće predstavljeni i neki od najpopularnijih edukativnih programa iz astronomije (KStars, Celestia, Stellarium) a neki od slušalaca dobiće male nagrade (originalne diskove sa instalacijom Ubuntu Linuxa).
]]>Tog 27. avgusta 2003. godine Mars je bio najblizi Zemlji u poslednjih 59600 godina. Naravno, što je bliži Mars (i ostale planete) su sjajnije, tako da je to bio dan kada je Mars delovao najsjajnije. Bili su to zanimljivi dani za astronome amatere koji su zeleli da kroz svoje teleskope vise Mars. Tada je krenula prica. Nekima je izgleda bilo dosadno pa su satsvaili i poceli da salju e-mail u kome obavestavaju ljude da ce Mars biti sjajan kao pun Mesec. Naravno od toga nije bilo nista i mnogi su gledali nebo u potrazi za novim mesecom, ali ga nisu pronasli.

Prosla je 2003. godina, stigla je 2004. Mars je vec odjurio daleko od nas, ali prica se ponavljala – isti e-mail, isti podaci, sve isto. Obican copy&paste i promenjena godina. Izgleda da nikoga nije zanimalo to sto je Mars vec odjurio daleko, prica je bila zanimljiva.
Prosao je i avgust 2004, pa avgusta 2005, 2006, 2007, 2008 godine a priča se ponavljala svake godine u isto vreme. E-mail nastavlja da kruži Internetom. Ove 2009. godine dobio je savremeniju formu – pojavio se kao PowerPoint prezentacija. Preveden je na mnoge jezike, bez vecih izmena (jedino je izostavljena godina).
Za one koji nisu videli e-mail, prenosim originalnu verziju iz 2003. godine u celosti:
The Red Planet is about to be spectacular!
This month and next, Earth is catching up with Mars in an encounter that will culminate in the closest approach between the two planets in recorded history. The next time Mars may come this close is in 2287. Due to the way Jupiter’s gravity tugs on Mars and perturbs its orbit, astronomers can only be certain that Mars has not come this close to Earth in the Last 5,000 years, but it may be as long as 60,000 years before it happens again.
The encounter will culminate on August 27th when Mars comes to within 34,649,589 miles of Earth and will be (next to the moon) the brightest object in the night sky. It will attain a magnitude of -2.9 and will appear 25.11 arc seconds wide. At a modest 75-power magnification
Mars will look as large as the full moon to the naked eye.
Mars will be easy to spot. At the beginning of August it will rise in the east at 10p.m. and reach its azimuth at about 3 a.m.
By the end of August when the two planets are closest, Mars will rise at nightfall and reach its highest point in the sky at 12:30a.m. That’s pretty convenient to see something that no human being has seen in recorded history. So, mark your calendar at the beginning of August to see Mars grow progressively brighter and brighter throughout the month.
Share this with your children and grandchildren.
NO ONE ALIVE TODAY WILL EVER SEE THIS AGAIN
Ne, Mars neće biti najsjajniji ove godine i na nebu nikada neće biti veliki kao pun Mesec.
Još jedna lepa vest za učesnike – Kreativni centar, partner u obeleležavanju Međunarodne godine astronomije u Srbiji, obezbedio je nagrade za najbolje radove. Nagrade će biti dodeljene za dva najbolja rada usvakoj od sledećih kategorija:
Pridučite se i počnite da otkrivate svemir.
]]>* * *
Povodom međunardone godine astronomije sajtovi mmilan.com, Astronomski magazin i Astronomsko drušvo Alfa iz Niša upućuju ovaj javni poziv vama, piscima, pesnicima, novinarima, umetnicima, fotografima, poslovnim ljudima, slučajnim prolaznicima,… svima vama koji uživate u lepotama sveta u kome živimo da u periodu od 22. do 29. aprila odvojite nekoliko trenutaka, da otkrijete svemir i na vaš omiljen način kažete šta ste tamo zanimljivo pronašli. Napišite nam šta ste videli, šta ste otkrili i šta shvatili. Pišite o tome na vašem blogu, forumu, sajtu, šaljite nam linkove, e-mailove ili pisma, švrljajte po zidovima Facebooka ili “crkućite” .
Linkovi ka vašim sajtovima i radovima biće objavljeni na sajtu Astronomski magazin i na mmilan.com, a najbolji radovi (naravno, uz saglasnost autora) biće objavljeni u sledećem broju časopisa Astronomija.
Istovremeno, ovo je i poziv profesionalnim astronomima i astronomskim društvima da te nedelje omoguće ljudima da vide i bolje upoznaju bar mali delić sveta koji nas ukružuje.
Međunarodna godina astronomije
Pre tačno četiri veka, 1609. godine, Galileo Galilej je usmerio teleskop na noćno nebo i počeo da ga sistematski izučava. Iste godine Johan Kepler je objavio prva dva od tri svoja zakona kretanja planeta. U znak sećanja na ove istorijske događaje, na predlog UNESCO-a, Ujedinjenje nacije su 2009-tu godinu proglasile za Međunarodnu godinu astronomije (MGA).
Astronomija
Od prve svoje svesne misli čovek je želeo da sazna kakav je svet u kome živi, kako je nastao i zašto uopšte postoji. Upravo ta ljudska želja za znanjem i upoznavanjem prirode koja ga okružuje stvorila je jednu od najstarijih nauka – astronomiju.
Danas znamo da je svaki naš atom i svaka stvar koju dodirujemo nekada bila deo jedne davno zaboravljene zvezde, iste one od koje je nastalo i Sunce. Takođe, znamo koliko je svemir veliki a mi mali – ali znamo i koliko je moćan ljudski um koji otkriva tajne tog ogromnog prostranstva.
Otkrite svemir
Moto Međunarodne godine astronomije glasi: “Na tebi je da otkriješ svemir”. Baš na tebi, slučajni prolazniče, na tebi fotografe, na tebi pesniče i umetniče. Na svima vama koji inspiraciju nalazite u zvezdama rasutim po noćnom nebu ili u zalasku ili izlasku Sunca, svi vi koji ste nekada stali i razmišljali o tom beskrajnom prostranstvu koje nas okružuje, o njegovim lepotama i tajnama, strahovima i pretnjama, stanite i razmislite još jednom. Razmislite, slikajte, pišite. Setite se astronomije bar jedne nedelje ove godine, upoznajte Plavu planetu, otkrijte svemir, kažite šta je za vas astronomija, šta je za vas svemir.
Milošević Milan
mmilan.com
predavanje će održati Aleksandar Otašević, (Astronomsko društvo Ruđer Bošković, Beograd) u sredu, 1. aprila sa početkom u 20 časova, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta (Višegradska 33). Ako vremenski uslovi dozvole posle predavanja biće organizovano posmatranje. Teleskopi će biti postavljeni na parkingu fakulteta.
Ovo predavanje je deo akcije “100 sati astronomije”, koja je jedna od planiranih aktivnosti obeležavanja Međunarodne godine astronomije.
]]>